Godišnja, deveta po redu, Skupština Županijske udruge uzgajivača konja Krapina i ove je godine u Krapini, već tradicionalno okupila više stotina uzgajivača konja, ali i brojne uzvanike, među kojima su bili i predsjednik Sabora RH Josip Leko, pomoćnica ministra Snježana Španjol, saborski zastupnici, župani, gradonačelnici i načelnici. Bila je to prilika da se uz neizostavno svečarsko raspoloženje ipak upozori i na ozbiljne probleme s kojima se susreću konjogojci, koju Branko Borković, predsjednik Središnjeg saveza uzgajivača konja Hrvatski posavac i Miško Šklempe u ime Središnjeg saveza hrvatskog hladnokrvnjaka nisu propustili.
- Već par godina radimo pritisak da se omogući uzgajivačima Lipicanaca da se ujedine sa savezima Hrvatskog posavca i Hrvatskog hladnokrvnjaka, kako bi nacionalni savezi vodili politiku konjogojstva, a ne državna administracija i birokrati kao do sada. Preko 15 milijuna kuna bačeno je u propali projekt Hrvatskog centra za konjogojstvo, a na štetu naših uzgajivača, jer je samo prema uzgajivačima Posavca dug države blizu šest milijuna kuna - rekao je Branko Borković, poznatiji kao Mladi Jastreb.
Dodao je kako je on bio na jednom sastanku s ministrom, nakon kojeg je konstituiran Savjet za konjogojstvo, ali se, kako kaže, nakon toga nije napravilo ništa.
- Nažalost imamo niz pravilnika koji koče razvoj konjogojstva. U Hrvatskoj je desetak udruga uzgajivača Hrvatskog posavca, koji imaju nešto više od pet tisuća grla, a nekada smo imali 60 tisuća grla - kaže Borković. Mnogo je više uzgajivača Hrvatskog hladnokrvnjaka, njih 1055 organizirano je u 12 udruga, te posjeduju ukupno 6855 grla. - Broj konja je u odnosu na prošlu godinu smanjen za 500 grla i ukoliko se u ovih par mjeseci do ulaska u EU ne poslože pravilnici i uvjeti za uzgoj, konjogojstvo će u Hrvatskoj jednostavno nestati. Ostat ćemo na par grla koje ćemo koristiti u turističke svrhe - dodao je Miško Šklempe. Kaže kako danas ni jedan uzgajivač nema riješen status zbog nebrige ministarstva poljoprivrede, pa svi naši uzgajivači ilegalno koriste površine za ispašu konja. - Mi to koristimo vjekovima, ali jedino smo 2009. godine imali pokušaj da uzmemo nešto zemlje u zakup, nakon toga su nam te ugovore stornirali. Još uvijek stoji Zakon o poljoprivrednom zemljištu negdje u ladicama. Gospođa Španjol nam je dala riječ da ćemo sve te probleme što se tiče pašnjaka, tržišta, veterinarskih mjera, koji su teret za uzgajivače uskoro pokušati riješiti.
Već godinama Branko i ja trubimo da ako već ulazimo u EU, da prepišemo, preslikamo kod nas i počnemo ih primjenjivati. Mi ne bježimo od pravila,ali za to sve mora postojati nekakva ekonomska sigurnost. Mi ne tražimo novac, samo uvjete da nam se osigura pošten rad - zaključio je Šklempe, otkrivši da se ždrijebe može se kupiti po devet kuna po kilogramu žive vage, utovljeno za 13 kuna po kilogramu, a na tržnici u Zagrebu se meso prodaje za 60 do 80 kuna po kilogramu, što je apsurd, budući da je i pile skuplje po kilogramu žive vage.
Da mu nije lako, potvrdio je i domaćin velikog skupa u Krapini, predsjednik Županijske udruge uzgajivača konja Krapina Mirko Majsec.
- Danas vrlo teško živimo, jer je došlo do toga da su nam prepolovili poticaje. Nadamo se da će nam ulaskom u EU biti bolje, jer naši izmišljaju toplu vodu i donose zakone koji nam čine štetu. Kao da im je u interesu da imamo čim manje konja, kako bi oni morali isplatiti što manje poticaja - rekao je Majsec, koji sam ima 34 grla, koja služe za rasplod i daljnju reprodukciju,ali i konje koje je utrenirao za vožnje kočijama.
Pomoćnica ministra poljoprivrede Snježana Španjol rekla je da rezultati u samom sektoru poljoprivrede ipak nisu tako porazni te da je izvoz hrane krajem 2011. i prošle godine zabilježio porast, kao i da postoje veliki potencijali u prehrambeno - prerađivačkoj industriji.
- U prehrambenu industriju je prošle godine investirano više od dvije milijarde kuna. Slažem se da konjogojcima nije lako, ne samo njima, već i stočarima i mljekarima, ali inicijativa nije samo na ministarstvu, već i na poljoprivrednim proizvođačima. Na njima je da se udruže i da iskoriste ono što imaju. Nažalost, prošla su vremena optuživanja jedni drugih. Moramo svi zajedno skupiti glave, biti kreativni i pronaći drugačije načine plasmana naših proizvoda i drugačije načine dolaska robe do potrošača. Stvaranje dobre priče oko proizvoda bit će ono što će ga prodavati - zaključila je Španjol objasnivši da je problem u tome što danas između poljoprivrednih proizvođača i trgovačkog lanca ne postoje posrednici, koji bi im omogućili da ne troše vrijeme na pronalazak kupaca, a koji bi im ujedno dobro došli u osmišljavanju marketinške priče za njihov proizvod.
>> Vlasnicima svinja još tri mjeseca da ih premjeste izvan grada
sve sto su icili ili znadu ciniti,jest sve rasprodati sve unistiti.i na kraju sve srusiti svaku stvar koja je sagradena bez dozvole. JA MISLIM ONO ZADNJE SE TRETIRA I GLEDA KAO ZLOCIN ALI AKO PLATIS NIJE ZLOCIN:. a ono prijerije istaknuto to je prvi zlocin. jer rasprodaja unistenje i srusiti ono sto nisi ti storijo to je pravi zlocin. svi zlocini prije ili kasnije dodu na naplatu.